Balkan Criminology

Partners

A Max Planck Partner Group

Doc. dr. sc. Aleksandar Maršavelski

Naslov projekta: Odgovornost političkih stranaka za kaznena djela

Mentori: : Prof. dr. dr. h. c. Hans-Jörg Albrecht, Prof. dr. sc. Davor Derenčinović

Opis projekta:

Ovaj doktorski projekt ima za cilj istražiti modele odgovornosti političkih stranaka za kaznena djela. Prije svega, u njemu se analizira opće problemsko pitanje ovog istraživanja: Je li potrebna kaznena odgovornost političkih stranaka?

U većini zemalja je teško zamislivo ili nemoguće pripisati kaznenu odgovornost političkim strankama. Razlog tome su ponajprije pravne prepreke koje ne dozvoljavaju kazneni progon ili osudu političkih stranaka, ili pak ne postoji volja tijela pravosuđa da se provedu kazneni postupci protiv političkih stranaka i da se utvrdi njihova kaznena odgovornost. U tome postoji izvjesni paradoks. Naime, političke stranke imaju najviše odgovornosti upravljajući državnom, međutim, imaju mali teret odgovornosti kada zloupotrebljavaju svoj položaj i ovlasti. Postoje dva glavna razloga koji objašnjavaju zašto je to tako. Prvi se sastoji u tome da klasična teorija kaznenog prava odbacuje mogućnost kolektivne kaznene odgovornosti. Drugi je da se vladajuće političke stranke – kao kreatori pravnog okvira koji se primjenjuje na njihov rad u službi te imajući politički utjecaj na kazneno pravosuđe – nalaze u poziciji u kojoj mogu umanjiti mogućnost sankcioniranja protupravnih radnji počinjenih tijekom mandata. Ovaj circulus viciosus stvara stanje ovlasti bez odgovornosti tj. daje moć i funkcije političkim elitama, a rizik sankcioniranja nedopuštenih radnji je minimalan.

Fenomenologija kriminalnih radnji političkih stranaka je do određene mjere specifična zbog posebne pozicije koju imaju u društvenom i državnom poretku. Preliminarno istraživanje za ovaj projekt otkrilo je kategorije kaznenih djela koja se mogu pripisati političkim strankama: gospodarska kaznena djela, izborna kaznena djela, politička kaznena djela, međunarodni zločini, kaznena djela protiv privatnosti, govor mržnje, protupravno oduzimanje slobode i tortura. Navedena kaznena djela mogu se kategorizirati ovisno o sljedećim okolnostima: (a) nalaze li se na vlasti ili u opoziciji, (b) djeluju li u totalitarnim, tranzicijskim ili demokratskim uvjetima, (c) djeluju li u stanju rata ili mira.

Jedna od hipoteza ovog istraživanja jest da su uzroci kriminalnih radnji političkih stranaka povezani s disbalansom dvaju suprotstavljenih interesa: dužnosti djelovanja za dobro stanovništva nasuprot želji za ostvarenjem moći. Kada je prevladavajući cilj njihovog djelovanja zadovoljavanje želje za ostvarenjem političke ili financijske moći, postoji tendencija kriminalnog djelovanja. Osim toga, ukoliko nedostaju mehanizmi kontrole rada političkih stranaka, posebice u nerazvijenim i tranzicijskim društvima, takvi uvjeti imaju poticajno djelovanja na kriminalne radnje političkih stranaka.

Postoje dva osnovna modela koja su dosad korištena u kaznenim postupcima protiv političkih stranaka, a vezana su za njihov status. Prvi model tretira političke stranke kao pravne osobe, dok ih drugi tretira kao zločinačke organizacije. Međutim, posljedice kaznenog progona i kažnjavanja političkih stranka mogu biti fatalnog karaktera za nastavak njihovog političkog djelovanja. Svjedočili smo brojnim kontroverzama povezanim s političkim suđenjima kroz povijest koje ukazuju na potrebu ograničavanja odgovornosti političkih stranaka u uvjetima gdje postoji opasnost od instrumentaliziranja kaznenih postupaka u konfrontacijama s opozicijskim strankama. Stoga, potrebno je pronaći odgovarajući balans između interesa pravde i potrebe očuvanja funkcioniranja demokratskog sustava. To zahtijeva promišljanje o mogućim alternativama kaznenopravnom pristupu (ustavnopravni, politički, građanskopravni, upravnopravni itd.) s obzirom na to da kazneno pravo treba biti ultima ratio. Ovo istraživanje će se baviti i usporedbom prednosti i nedostataka svih dostupnih modela te predložiti kako adekvatno odgovoriti na kriminalitet političkih stranaka. Na kraju će posebna pozornost biti posvećena tipovima sankcija koje se mogu izreći političkim strankama.

Znanstveni interesi

kazneno pravo, međunarodno pravo, kriminologija, poredbeno pravo, europsko kazneno pravo, ljudska prava, pravo i politika, tranzicijska pravda, restorativna pravda

Stipendije

  • doktorska stipendija Max Planck instutata za strano i međunarodno kazneno pravo

Članstva

  • Europsko udruženje za kriminologiju
  • Međunarodno udruženje za kazneno pravo (AIDP)
  • Hrvatsko društvo sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika
  • Hrvatsko udruženje za europsko kazneno pravo
  • Hrvatsko udruženje za kaznene znanosti i praksu
  • Makedonsko udruženje za kazneno parvo i kriminologiju

Publikacije (izbor)

Cjeloviti popis radova

Curriculum Vitae

11/2016 – danas Docent na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
11/2015 Dr. sc. – dvojni doktorat između Albert Ludwig Sveučilišta u Freiburgu I Sveučilišta u Zagrebu sa summa cum laude diplomom uz istraživački boravak na Max Planck institute za strano I međunarodno kazneno pravo
04/2014 – danas Član Max Planck partnerske grupe 'Balkan Criminology' uspostavljene u okviru zajedničke suradnje Max Planck instituta za strano i međunarodno kazneno pravo u Freiburgu i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
05/2013 – 11/2016 Asistent na Katedri za kazneno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
01/2010 – danas Član izvršnog odbora hrvatske UNESCO jedinice za bioetiku, UNESCO / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
08/2011 – 05/2012 Magistar prava (LL.M.), Pravni fakultet Sveučilišta Yale, SAD
04/2011 – 05/2011 Član radne skupine za izradu Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije
02/2010 – 11/2010 Član radne skupine u slučaju Hrvatske protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske
01/2010 – 04/2013 Znanstveni novak na Katedri za kazneno pravo, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
03/2009 – 02/2010 Studij filozofije na Hrvatskim studijima, Sveučilište u Zagrebu
02/2009 – 12/2012 Član radne skupine za izradu Kaznenog zakona, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske
02/2009 – 01/2010 Stručni suradnik u Upravi za kazneno pravo, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske
10/2003 – 09/2008 Diplomirani pravnik (dipl.iur.) / magistar prava (mag.iur.), Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (summa cum laude)