Balkan Criminology

Partners

A Max Planck Partner Group

Naslovnica

Max Planck partnerska grupa za "Balkan kriminologiju"

O Max Planck partnerskoj grupi za "Balkan kriminologiju" na Pravnom fakultetu u Zagrebu

Max Planck partnerska grupa (MPPG) zajednički je osnovana od strane Max Planck instituta za inozemno i međunarodno kazneno pravo te Pravnog fakulteta u Zagrebu, temeljem odluke predsjednika Max Planck društva - najuspješnije njemačke znanstvene organizacije. Valja istaknuti kako trenutno (početkom srpnja 2013.) diljem svijeta djeluje 37 Max Planck partnerska grupa, tri od njih u području humanističkih i društvenih znanosti. Max Planck partnerska grupa za "Balkan kriminologiju", pod vodstvom doc.dr.sc. Anna-Maria Getoš Kalac, provodi znanstvena istraživanja te stvara regionalnu mrežu stručnjaka u području kriminologije i kaznenog pravosuđa.

Pravni fakultet u Zagrebu, sa svojom dugom tradicijom kriminološke institucionalizacije te obrazovnom i znanstvenom djelatnošću, koja seže sve do 1906. godine i osnutka Katedre za artes adiutrices juris criminalis et sociologia pod vodstvom Ernesta Milera (1866-1928), je zemljopisno ali i kulturološki smješten na raskrižju između Balkana i Središnje Europe (Getoš 2009; 2011b). Takav ‘raskrižni’ položaj za istraživački koncept ‘Balkan kriminologije’ smješten u Zagrebu istoj pruža neophodan uvid i razumijevanje u pogledu same regije, dok istovremeno, u smislu znanstvene objektivnosti, dozvoljava dovoljan čuvstven odmak od iste. Oba su ova pitanja - uvid i odmak - barem donekle bila zanemarena, kada su posrijedi kriminološka istraživanja fokusirana na Balkan, a koja su ili ukorijenjena nedvojbeno u ili daleko izvan Balkana.

‘Balkan kriminologija’ usredotočena je na 3 glavna istraživačka pitanja, koja su relevantna ne samo za regiju, već i značajna za ostatak Europe. ‘Balkan kriminologija’ istraživački fokusi (IF) obuhvaćaju:

Uz istraživačka područja pokrivena pojedinačnim istraživačkim projektima, MPPG provodi i takozvane ad hoc projekte usmjerene na uključivanje MPPG-e u europske i međunarodne kriminološke studije. Ad hoc projekti MPPG-e trenutno uključuju:

Dugoročno, MPPG bi se također trebao uključiti u najznačajnija kriminološka kvantitativna istraživanja, kao što su Europska knjiga podataka o kriminalitetu i kriminalističkoj statistici (European Sourcebook of Crime and Criminal Justice Statistics) te Međunarodno ispitivanje žrtava kriminaliteta (International Crime Victims Survey).

Znanstvenoistraživački rad MPPG-a zajednički provode voditelj i članovi grupe: Filip Vojta, Reana Bezić, Karlo Ressler i Sunčana Roksandić Vidlička. Radom grupe upravlja voditelj MPPG-a doc.dr.sc. Anna-Maria Getoš Kalac.

No, pored provođenja kriminoloških istraživanja u regiji, postoji i neizmjerna potreba za povezivanjem te međusobnim umrežavanjem svekolikog postojećeg istraživačkog potencijala - kako na Balkanu tako i izvan istoga. U regiji se provode brojne aktivnosti i projekti od strane nepreglednog broja lokalnih, nacionalnih, regionalnih, europskih i međunarodnih čimbenika. No, sav se taj aktivizam usmjeren ka stvaranju sigurnosti i stabilnosti na Balkanu često nesvjesno preklapa i nepotrebno duplicira. Mreža ‘Balkan kriminologije’ trebala bi omogućiti sinergiju napora uloženih u području kriminologije i kaznenog pravosuđa, području koje se trenutno može najbolje opisati kao kaotično, nekoordinirano i preklapajuće (Albrecht & Getoš). Vanjskim čimbenicima kao i onima u samoj regiji očajnički nedostaje fokusna točka, a gdje mogu uspostaviti neophodne kontakte i dobiti osnovne informacije za svoje aktivnosti usmjerene na Balkan.

Isto tako bi središnji popis svih glavnih ‘Balkan kriminologija’ događanja (konferencije, tečajevi itd.) te relevantnih ‘Balkan kriminologija’ publikacija (posebice sigurnosna izvješća i trendovi kriminala iz same regije, ali i popis relevantnih znanstvenih časopisa), koji se bave spomenutim istraživačkim fokusima, trebao polučiti sinergiju svih napora na području kaznenog pravosuđa uloženih u regiju i onih iz regije. Zbirka relevantnih ‘Balkan kriminologija’ poveznica upućuje na druge mjerodavne ustanove, nevladine udruge, znanstvene čimbenike itd., dok ‘Balkan kriminologija’ kontakt pruža dodatne informacije o projektu i obrađuje sve upite. Konačno, u ‘Balkan kriminologija’ izvorima su navedeni svi izvori korišteni u tekstovima projektne stranice.