Balkan Criminology

Partners

A Max Planck Partner Group

Mreža

Kartiranje kriminološkog krajolika Balkana (‘Balkan kriminologija’ mreža - BCNet)

Svaki značajniji istraživački pothvat usmjeren ka pokrivanju regije koja je toliko velika i složena kao što je Balkan, mora biti u stanju osloniti se na čvrstu mrežu relevantnih stručnjaka i ustanova, kako onih iz same regije tako i onih izvan iste. Obzirom na vodeću ulogu i relativnu stabilnost sveučilišta, posebice njihovih pravnih fakulteta diljem regije te snažnu europsku tradiciju institucionalizacije kriminologije zajedno sa ili usko vezano uz kaznenopravne znanosti na pravnim fakultetima (Getoš 2009) smisleno je usredotočiti se upravo na te ustanove prilikom kreiranja 'Balkan kriminologija' mreže. Međutim, kako je većina balkanskih država za vrijeme komunizma usko spojila kriminologiju s kriminalistikom i kaznenim pravosuđem, obično pri fakultetima za kriminalističke znanosti ili policijskim akademijama, 'Balkan kriminologija' mreža svakako mora uključiti i takve ustanove, posebice u svjetlu marginalne pozicije i izumirućih tendencija kriminologije na pravnim fakultetima.

Country Partner Institution Status
Albanija Sveučilište u Tirani - Pravni fakultet

Contact:

formalni BCNet partner
Bosna i Hercegovina Sveučilište u Sarajevu, Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije

Contact:

formalni BCNet partner
Bugarska Burgasko slobodno Sveučilište - Pravni fakultet/Bugarsko udruženje za kriminoglogiju (BAC)

Contact:

formalni BCNet partner
Hrvatska Sveučilište u Zagrebu - Pravni fakultet (MPPG)

Contact:

formalni BCNet partner
Njemačka Max Planck institut za inozemno i međunarodno kazneno pravo

Contact:

formalni BCNet partner
Grčka Sveučilište socijalnih i političkih znanosti Panteon - Fakultet socijalnih znanosti i psihologije

Contact:

u postupku
Mađarska Nacionalni Institut za kriminologiju

Contact:

formalni BCNet partner
Italija Katoličko sveučilište Svetog Srca u Milanu - Transcrime zajednički istraživački centar za međunarodni kriminal na Katoličkom sveučilištu Svetog Srca u Milanu i Sveučilištu u Trentu

Contact:

u postupku
Kosovo Pravosudni Institut Kosova

Contact:

formalni BCNet partner
Makedonija Sveučilište Ss. Ćirila i Metoda - Pravni fakultet "Iustinianus Primus ”

Contact:

formalni BCNet partner
Crna Gora Sveučilište Mediteran - Pravni fakultet

Contact:

u postupku
Rumunjska Sveučilište u Bukureštu – Pravni fakultet

Contact:

formalni BCNet partner
Srbija Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu

Contact:

u postupku
Slovenija Fakultet za sigurnosne studije Sveučilišta u Mariboru

Contact:

formalni BCNet partner
Švicarska Studij kaznenih znanosti Pravnog fakulteta Sveučilišta u Lausanni

Contact:

u postupku
Turska Pravni fakultet – Sveučilište u Istanbulu

Contact:

formalni BCNet partner

‘Balkan Kriminologija’ mreža bi trebala postati prepoznatljiva i dugoročna mreža stručnjaka i ustanova.

Svrha 'Balkan kriminologija' mreže je međusobno povezivanje relevantnih aktera na dugoročnoj osnovi, a koje će nadživjeti uobičajeni životni ciklus pojedinih istraživačkih projekata i sličnih kratkoročnih kolaboracija (npr. HUMSEC). Redovito se ogromni napori ulažu u stvaranje i razvoj takvih kratkoročnih mreža, no kada projekt, odnosno njegovo financiranje završi, takve ad hoc mreže jednostavno nestanu. 'Balkan kriminologija' mreža bi pak trebala postati prepoznatljiva mreža stručnjaka i ustanova, s kontinuiranom razmjenom znanja (npr. kroz podučavanje 'Balkan kriminologija' tečajeva) i redovitim okupljanjima stručnjaka (npr. putem godišnjih i tematskih 'Balkan kriminologija' konferencija) - takvo što i dalje nedostaje kriminološkom krajoliku Balkana, a što proizlazi iz detaljne analize istraživačkog stanja na Balkanu (Albrecht & Getoš): Najveći dio kriminološki relevantnih istraživanja, primjerice po pitanju organiziranog kriminala i političkog nasilja na Balkanu, još uvijek provode razne istraživačke ustanove, vladine agencije i nevladine udruge izvan same regije. Istovremeno se domaći istraživači radije usredotočuju na inozemne i međunarodne trendove u navedenom području, umjesto obrađivanja domaćih i regionalnih pitanja. Navedeno stvara čudnu situaciju u kojoj istraživači pozicionirani izvan Balkana izgleda znaju više o njemu, negoli oni istraživači koji zapravo tamo žive i rade. Takva tendencija u sebi krije brojne opasnosti u pogledu rezultata istraživanja. Pored uobičajenog nedostatka znanja lokalnih jezika, ali i razlika u mentalitetima, istraživači locirani izvan Balkana se gotovo neminovno moraju oslanjati na podatke iz druge ruke (najčešće isječke iz dnevnog tiska). Slično, efikasni načini ovladavanja organiziranim kriminalom ovise o lokalnom znanju i specifičnostima vezanim uz organizirani kriminal na određenoj lokaciji (Rehn). Isto vrijedi i za druge fenomene kriminala.

Dovoljno je navesti jedan primjer koji jasno demonstrira aktualnu istraživačku situaciju na području kaznenog prava i kriminologije (Albrecht & Getoš): Tradicionalno su se profesori kaznenog prava sa pravnih fakulteta diljem bivše Jugoslavije redovito okupljali u okviru interkatedarskih sastanaka. Posljednji takav sastanak održan je 1989. godine u Skopju/Makedonija, ali tijekom sljedećih 20 godina su se kontakti izgubili i nove generacije istraživača iz novonastalih država se tek rijetko i slučajno sastaju. Slično kao i sa srdžbom u svakodnevnim međuljudskim odnosima, a koja je utemeljena na prethodnim sukobima i neprijateljstvima, istraživačkim pothvatima koji pokušavaju uspostaviti nove mreže treba vremena i strpljenja. No, gubitak istraživačkog potencijala je očigledno i dalje ogroman.

Stoga je jedan od glavnih ciljeva 'Balkan kriminologije' stvaranje i vođenje mreže stručnjaka iz područja kriminologije i kaznenog prosuđa s fokusom na Balkan. 'Balkan kriminologija' mreža će biti temelj regionalnih istraživačkih napora, razmjene iskustava i znanja, okupljanja regionalnih ekspertiza te bi trebala na dulje vrijeme također osigurati vrelo perspektivnih mladih istraživača koji bi se angažirali po cijeloj regiji. U tom je smislu 'Balkan kriminologija' mreža održala svoj prvi radni sastanak na Pravnom fakultetu u Zagrebu, u okviru predstavljanja Max Planck Partnerske Grupe za 'Balkan kriminologiju'. Stručnjaci iz regije (Slovenije, Mađarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Rumunjske, Srbije, Kosova, Crne gore, Makedonije, Grčke, Albanije i Turske) složili su se da postoji potreba za formiranjem mreže kao i za jačanjem regionalnog pristupa kriminoloških istraživanja i edukacije usmjerenih na Balkan.

Sudionici 1. susreta 'Balkan kriminologija' mreže održanog na Pravnom fakultetu u Zagrebu u lipnju 2013. godine (s lijeva na desno i s prijeda prema nazad: Dr. Michael Kilchling, Prof. Dr. Dr. h.c. mult. Albin Eser, Diana Kovačević Remenarić, Dr. Anna-Maria Getoš Kalac, Prof. Dr. Dr. h.c. Hans-Jörg Albrecht, Prof. Dr. Effi Lambropoulou, Dr. Almir Maljević, Sunčana Roksandić Vidlička, Dr. Tuba Topçuoğlu, Prof. Dr. Gordana Bužarovska, Aleksandar Maršavelski, Dr. Ruža Karlović, Astrid Fischer, Filip Vojta, Andra-Roxana Ilie, Dr. Sárik Eszter Katalin, Prof. Dr. Altin Shegani, Lavdim Krasniqi, Reana Bezić, Prof. Dr. Svetla Margaritova-Vuchkova, Katja Wirths, Prof. Dr. John Winterdyke, Dr. Claudia Hillinger,Jan Stijačić , Natalija Lukić, Andreja Gulič).

'Balkan kriminologija' mreža ponovno se sastala na ESC Konferenciji u rujnu 2013. godine u Budimpešti te nadalje raspravljala o zajedničkim pitanjima.

Sudionici 2. susreta 'Balkan kriminologija' mreže održanog u okviru ESC konferencije u rujnu 2013. godine u Budimpešti (lijevo od naprijed prema nazad: prof.dr.sc. John Winterdyke, Filip Vojta, prof.dr.sc. Hans-Jörg Albrecht, doc.dr.sc. Anna-Maria Getoš Kalac, doc.dr.sc. Tuba Topçuoğlu; desno od naprijed prema nazad: Karlo Ressler, Reana Bezić, dr.sc. Michael Kilchling, Andra-Roxana Ilie, prof.dr.sc. Gordana Bužarovska, dr.sc. Sárik Eszter Katalin).

MPPG kontakt za BCNet: