Balkan Criminology

Partners

A Max Planck Partner Group

Istraživački fokus I

Istraživački fokus I: Nasilje, organizirani kriminal i ilegalna tržišta

Istraživanje nasilja, posebice njegovih uzroka, je sad već tradicionalan predmet kriminološkog interesa. No međutim, malo se zna o tome zašto ljudi jedni druge ozljeđuju. Jedan od razloga za ovakvu 'rupu u znanju' proizlazi iz do sada prevladavajuće metodološke struje u proučavanju nasilja, a koja je usmjerena na etiološki pristup (opširno vidi v. Trotha 1997; vidi i Getoš 2012, 24-31; 2011a). Balkan sa svojim iznimno rasprostranjenim i masovnim nasiljem bi mogao biti plodno tlo za ispitivanje inovativnih metodoloških pristupa ka proučavanju nasilja, time što bi se implementirao koncept “fenomenološki gustog opisivanja nasilja” (vidi radove v. Trotha i Sofsky). Ista se metodološka razmatranja odnose i na izučavanje organiziranog kriminala i ilegalnih tržišta. Tema “inovativnog izučavanja nasilja” te “fenomenološki gusto opisivanje” u području organiziranog kriminala su u središtu interesa doc.dr.sc. Anna-Marie Getoš Kalac i buduće područje znanstvenoistraživačke specijalizacije Karla Resslera.

Pad komunizma na Balkanu, etnički sukobi u bivšoj Jugoslaviji, nova raspodjela državnog blaga i njegovo nagomilavanje u rukama 'nove elite' koja je obično usko povezana sa ili pak dio kriminalnog podzemlja, kao i slabe države (engl. weak states) te korumpirani pravosudni sustavi, su samo neki od uvjeta prisutni u regiji (za vrlo informativan isječak koji prikazuje ovaj proces vidi Baljakov dokumentarac). Čini se da navedeno predstavlja plodno tlo za djelovanje organiziranih kriminalnih skupina i za procvat ilegalnih tržišta te neformalnih gospodarstva. Širok spektar raznih (ne)vladinih, političkih, gospodarskih, znanstvenih i karitativnih lokalnih, regionalnih, europskih i međunarodnih čimbenika je izrazito involvirano na Balkanu, te predano cilju postizanja sigurnosti i stabilnosti u regiji (za opširnu analizu vidi Albrecht & Getoš). Jedna od njihovih glavnih briga je organizirani kriminal i opasnost koju isti predstavlja za krhke državne strukture. No usprkos gotovo nepojmljivom broju svih netom navedenih uključenih čimbenika, ponovno jako malo zapravo znamo o kriminalnim akterima, fenomenologiji kriminala kojega čine, ili pak ilegalnim tržištima kojima upravljaju (Albrecht & Getoš). Obavještajna i sigurnosna izvješća iz regije redovito podcjenjuju problem, dok analize izrađene izvan regije ističu njegov sigurnosni značaj. Izgleda da konvencionalna komparativna istraživanja utemeljena na stopama kriminala i kvantitativnim metodologijama nisu prikladna za proučavanje organiziranog kriminala - kvalitativna istraživanja bi trebala stvoriti jasnu strukturalnu sliku organizirane kriminalne scene u regiji: o kojoj vrsti skupina se radi (tradicionalno mafijaškim ili profesionalnim) i tko su članovi skupine, na koji način djeluju i međusobno surađuju na transnacionalnoj razini (čvrsta savezništva s drugim kriminalnim skupinama ili pojedinačna suradnja za pojedine poslove), kojom vrstom kriminalnih aktivnosti se bave i specijaliziraju li se za određena ilegalna tržišta (ilegalna trgovina/trafficking, krijumčarenje, reketarenje, prostitucija itd.)? Ovo su samo neka od istraživačkih pitanja u odnosu na nasilje, organizirani kriminal i ilegalna tržišta, a na koja MPPG za ‘Balkan kriminologiju’ traži odgovor. Posebna pažnja dana je i pitanju kaznene odgovornosti za teška gospodarska kaznena djela počinjena u tranzicijskom periodu, temi kojom se bavi Sunčana Roksandić Vidlička.

MPPG kontakt za istraživački fokus I: Doc.dr.sc. Anna-Maria Getoš Kalac