Balkan Criminology

Partners

A Max Planck Partner Group

Istraživački fokus II

Istraživački fokus II: Osjećaji i poimanje (ne)sigurnosti i kriminala

Prema izvješću UNODC iz 2008. godine je Balkan izgleda najsigurnija regija Europe. Tako primjerice Makedonija ima nižu stopu ubojstava od Portugala ili Švedske, a Rumunjska se pokazala znatno sigurnijom od Finske ili Švicarske (UNODC, 36). Utječe li takva relativno visoka razina sigurnosti na osjećaje i poimanje (ne)sigurnosti i kriminala u regiji? Gotovo da i ne postoje komparativna istraživanja na tom području, no dostupni nalazi dozvoljavaju oprezan zaključak da su razine straha od kriminala u nekim zemljama regije znatno više kada ih se usporedi sa nalazima iz središnje Europe (Getoš & Kury). Istraživanje o strahu od kriminala i poimanju (ne)sigurnosti provodi doc.dr.sc. Anna-Maria Getoš Kalac.

Slično kao i vezano uz opći nedostatak komparativnih kriminoloških istraživanja na Balkanu, europske i međunarodne viktimizacijske studije obično ne pokrivaju regiju (npr. EUICS), a uslijed čega je teško moguće u potpunosti razumjeti i interpretirati nalaze o strahu od kriminala, posebice imajući u vidu dobro poznate nedostatke službenih statistika o kriminalu i pitanje 'tamne brojke' (vezano uz regionalnu usporedivost službenih statistika o kriminalu na Balkanu vidi Ilir & Maljević & Getoš et al). MPPG za ‘Balkan kriminologiju’ stoga teži k uključivanju Hrvatske, kao i cijele regije, u europske i međunarodne viktimizacijske studije putem ‘Balkan kriminologija’ mreže. Prvi korak u tom smjeru je uspješno sudjelovanje MPPG za ‘Balkan kriminologiju’ u Međunarodnom istraživanju maloljetničke delinkvencije kroz ad hoc projekt ‘ISRD3 Hrvatska’. Prvi rezultati biti će obrađeni u diplomskom istraživačkom projektu Reane Bezić, koja se u okviru MPPG-a specijalizira za kvantitativna kriminološka istraživanja.

Iako ne postoje solidni znanstveni dokazi o tome da strah od kriminala ili osjećaji nesigurnosti povezani s kriminalom zaslužuju 'samostalan' položaj u polju kriminološkog izučavanja, obzirom da ti strahovi i osjećaji u velikoj mjeri koreliraju s općenitijim strahovima i osjećajima nesigurnosti nevezanim za kriminal (za detaljniju argumentaciju vidi Getoš & Giebel 2012a; 2012b), ipak se isplati proučavanje nalaza na ovom polju. I to najviše obzirom na ulogu koji bi mogli imati u kreiranju i (de)evoluciji kaznenog prava. Navedeno vjerojatno najjasnije dolazi do izražaja kada je riječ o 'opasnim' počiniteljima i seksualnom nasilju. Stoga valja kriminološku analizu kaznenih reformi usko povezati s izučavanjem osjećaja i poimanja (ne)sigurnosti i kriminala, kao i s viktimizacijskim studijama te službenim stopama kriminala, a posebice zato što regija aktualno prolazi kroz obuhvatne reforme kaznenog pravosuđa, a koje su potencijalno povezane s tim osjećajima i poimanjima.

MPPG kontakt za istraživaki fokus II: Reana Bezić